U okviru projekta „Osnaživanje privrednika u ruralnim sredinama za efikasnije vođenje biznisa“, koje je sprovela Mreža za poslovni razvoj iz Beograda uz finansijsku podršku Razvojne agencije Srbije, danas su u Velikoj sali u zgradi opštine Vrnjačka Banja, predstavljeni rezultati istraživanja. Istraživanje je obavljeno na područjima šest jedinica lokalnih samouprava i to: Kraljevu, Vrnjačkoj Banjim Novom Pazaru, Tutinu, Trsteniku i Sjenici, a u anketiranju je učestvovalo 120 mikro, malih, srednjih preduzeća i preduzetnika koji se bave delatnostima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i prehrambene industrije. Cilj programa je detaljna analiza socijološke dimenzije, analiza ljudskih resursa, infrstrukture, biznis planova privrednog sektora, uticaj ruralne sredine, kako bi se objedinjenim merama pristupilo u poboljšanju uslova rada, proizvodnje i povećanju privredne aktivnosti. Na osnovudobijenih podataka od ukupnog broja anketiranih ¾ je uvelo neke od standarda u svojoj proizvodnji i na taj način doprineli poboljšanju kvaliteta. Pomoć za koju su ispitanici istakli da im je najpotrebnija je finansijska pomoć, edukacija, obučavanje, unapređenje saradnje sa lokalnom samoupravom, umrežavanje sa drugim preduzećima, praktična znanja...Prepreke sa kojima se suočavaju su: slaba kupovna moć, potrebe za modernizacijom, finansijske prepreke, infrastruktura i organizovan otkup dobara. Privredni sektor Vrnjačke Banje u anonimnoj anketi je pozitivno ocenuo podršku od strane lokalne samouprave, i ujedno je jedina opština pozivno ocenjena. Kao nedostatke istakli su podrška u plasiranju proizvoda na lokalnom tržištu, edukativnu pomoć i finansije. Privrednici Kraljeva prepoznali su problem infrastrukture, nedovoljnu motivisanosti za bavljenje poljoprivredom kod lokalnog stanovništva. Zastarela tehnologija, loša infrastruktura i veća ulaganja su istakli u Trsteniku, dok su u Novom Pazaru naveli lošu komunikaciju sa lokalnom samoupravom i veliki broj mladih koji odlazi sa ovih prostora u inostranstvo. U Tutinu su se susreli sa nedovoljnim obrazovanjem radne snage i slabom finansijskom podrškom lokalne zajednici, iako postoji dosta potencijalnih jedinstvenih proizvoda za brendiranje sa ovih prostora.