Okrugli sto na temu „Jačanje lokalnih kapaciteta za smanjenje diskriminacije starijih osoba“ održan je danas u sali Skupštine opštine Vrnjačka Banja. Ova aktivnost se realizuje u okviru programa „PRO – Lokalno upravljanje za ljude i prirodu”, koji zajednički sprovode agencije Ujedinjenih nacija u Srbiji – UNOPS, UNICEF, UNFPA i UNEP, u saradnji sa Vladom Srbije i uz finansijsku podršku Vlade Švajcarske.
U uvodnom delu skupa govorili su Tina Aničić, predstavnica Populacionog fonda Ujedinjenih nacija u Srbiji, Marina Stanković, načelnica Odeljenja za privredu i društveni razvoj Opštinske uprave Vrnjačka Banja, predstavnica Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Milica Simić i član stručnog tima, prof. Marko Novaković.
„Naše društvo jedno je od najstarijih u Evropi“, rekao je prof. Marko Novaković i istakao da je to prouzrokovano dugogodišnjim opadanjem stope fertiliteta, visinom stope mortaliteta, kao i migracionim kretanjima. Intenzivna promena demografske strukture je realnost koja zahteva niz promena u načinu funkcionisanja celokupnog sistema.
Takođe je naglašeno da je od izuzetne važnosti izgradnja društva koje starije vidi kao ravnopravne građane, uključene u sve segmente života, dragocen rezervoar znanja i iskustva, te da se potencijal nasleđa našeg kulturnog identiteta i tradicije koja poštuje najstarije sugrađane dobro može iskoristiti.
Na 11. po redu od ukupno 12 okruglih stolova koji se organizuju do kraja oktobra širom Srbije, predstavnica Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Milica Simić istakla je da je dostojanstven život starih i unapređenje njihovog položaja zadatak čitavog društva, a da je za Poverenika jedan od prioriteta u radu, te da su okrugli stolovi organizovani sa ciljem da se iznesu problemi sa kojima se starije osobe u lokalnim samoupravama suočavaju. Ona je upoznala prisutne da je Poverenik 2020. godine doneo izveštaj o diskriminaciji starih i da svake godine Narodnoj skupštini podnosi godišnji izveštaj, kao i da je 2023. godine zbog diskriminacije na osnovu starosnog doba kao ličnog svojstva (deca, mladi i stariji preko 65 godina) podneto najviše pritužbi, što ovaj osnov diskriminacije stavlja na prvo mesto po učestalosti navođenja u pritužbama. „Kada je reč o starijim građanima i građankama uočavaju se, pre svega, nezadovoljena potreba za uslugama podrške i nege, rizik od siromaštva, usamljenost i socijalna izolacija koja ujedno predstavlja rizike za razvoj mentalnih bolesti, ali i nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje“, kaže Milica Simić. Ona takođe navodi da stariji građani nisu homogena društvena grupa, već da su i između njih izražene razlike, kao što su razlike između onih koji žive u urbanim i ruralnim područjima, onih koji se nalaze u institucionalnom smeštaju… „Praksa Poverenika pokazuje da su žene i dalje u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u svim oblastima društvenog života, te da taj nepovoljniji položaj tokom života neminovno dovodi i do njihovog nepovoljnog položaja i u starosti“, dodaje Milica Simić. Kao jedna od najosetljivijih grupa ističu se starije žene koje žive u ruralnim sredinama.
Tokom okruglog stola, istaknuto je da su jedinice lokalne samouprave ključni partneri na putu identifikovanja stanja u društvu, odnosno dostupnosti usluga, kako zdravstvene i socijalne zaštite, tako i u oblasti sporta i kulture, ali i u drugim sferama života, a sve u skladu sa potrebama i mogućnostima starijih. U tom smislu, Marina Stanković, načelnica Odeljenja za privredu i društveni razvoj upoznala je prisutne sa svim merama podrške i pomoći koje vrnjačka Opština pruža starijim građanima.
Na ovom skupu izneti su konkretni problemi sa kojima se suočavaju stariji građani koji žive na teritoriji opštine Vrnjačka Banja u svakodnevnom životu, kao i mogućnosti kako najbrže i najbolje doći do njihovog prevazilaženja. Predstavljeni su primeri dobre prakse i ukazano na potrebu boljeg povezivanja relevantnih aktera koji će jedni drugima biti podrška u realizaciji svih aktivnosti. Okrugli sto bio je prilika da se definišu ključni preduslovi za aktivno i zdravo starenje i za kreiranje politika na lokalnom nivou koje unapređuju položaj starijih osoba, međugeneracijsku razmenu, sprečavaju diskriminaciju, marginalizaciju starijih osoba i njihovu socijalnu isključenost.