U Vrnjačkoj Banji, u ambijentu Hotela „Solaris“ održan je IX CEI Regionalni forum velnes i spa industrije. Vrnjačka Banja je na inicijativu Klastera kao turistička destinacija primljena u Evropsku inicijativu Rimske banje Evrope kao deveta članica, jedina iz zemalja van EU. Glavna tema foruma bila je kako kreirati autentičnu banjsku ponudu zasnovanu na kulturnom i istorijskom nasleđu u regionu, sa fokusom na spa kulturu. Na forumu su pored Srbije, uzeli učešće eminentni eksperti i profesionalci iz zdravstvenog i spa turizma iz deset zemalja: Nemačka, Mađarska, Turska, Slovenija, Hrvatska, Rumunija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija. Forum je podržan od CEI (Centralne evropske inicijative) i Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i TIKA (Turska agencija za saradnju i koordinaciju). Forum je otvorio dr Miroslav Knežević, državni sektretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, „Veliko mi je zadovoljstvo što ovakav skup mogu da pozdravim ispred Ministarstva trgovine,turizma i telekomunikacija, da prenesem pozdrave našeg resornog ministra i potpredsednika Vlade Rasima Ljajića. Zadovoljostvo je još veće danas biti u Vrnjačkoj Banji, kraljici banja, koja ove godine zaista obeležava značajan jubilej, i ovo je jedan u nizu važnih događaja za Banju, jednu od najposećenijih srpskih banja. Kada je reč o razvoju zdravstvenog, odnosno velnes i spa turizma, moram reći da smo mi kao resorno ministarstvo prepoznali značaj ovog vida turizma i uvrstili ga u jedan od jedanaest ključnih turističkih proizvoda u našoj Strategiji razvoja turizma do 2025. godine. Takođe smo u skladu sa razvojnom politikom koju Vlada Republike Srbije vodi, u protekle tri godine investirali preko 430 miliona dinara preko naših konkursa za razvoj turističke infrastrukture u banjama. Srbija ima zaista bogatu istoriju, tradiciju , imamo tragove rimskog nasleđa od pre dve hiljade godina kada su Rimljani naseljavali ove prostore i kada su koristili upravo te izvore. Danas možemo da se ponosimo sa tim da je u našim banjama kao što su Niška, Vranjska, Vrnjačka, Sokobanja i ostale, imamo značajne ostatke kulturno-istorijkih znamenitosti koje smo se potrudili da valorizujemo i turistički predstavimo svim gostima. Srpske banje iz godine u godinu beleže sve bolji rezultat, kada je reč o posetama i o broju gostiju. Za prvih osam meseci imamo 16 odsto dolazaka više i isto toliko više ostvarenih noćenja. U jednom trenutku bili smo u značajnom zaostatku, nismo bili dovoljno konkurentni sa zemljama u regionu, jer nismo prepoznali značaj koji treba ulagati u razvijanje nekog drugog koncepta, a ne onog lečilišnog, nego zdravstvenog , sportskog, rekreativnog, ali ta situacija se značajno popravila u proteklih deset godina. Mi ćemo se i budućnosti truditi, da uvažavajući sve savremene trendove na turističkom tržištu pružamo podršku razvoju banjskog turizma“, istakao je državni sekretar dr Miroslav Knežević. Predsednik opštine Vrnjačka Banja, Boban Đurović poželeo je dobrodošlicu svim učesnicima u Vrnjačku Banju koja ove godine proslavlja veliki jubilej od 150. godina organizovanog bavljenja turizmom. Samo postojanje Vrnjačke Banje i naših izvora datira od pre dve hiljade godina, kada su rimski legionari zaceljivali rane na našim izvorima. Vrnjačka Banja ima sedam izvora termomineralne vode – tople i hladne. Svi oni stavljeni su u funkciju zdravstvenog turizma koji je okosnica razvoja turizma Vrnjačke Banje. Savremeni trendovi u turizmu diktiraju i naš budući pravac razvoja, a to je da od zdravstvenog turizma polako proširujemo vidike ka rekreativnom turizmu. Sve više hotela u Vrnjačkoj Banji koji se otvaraju su usmereni ka hotelima visokih kategorija, sa bogatim velnes i spa programima. Zahvaljujem se organizatorima što su ovaj forum organizovali u Vrnjačkoj Banji , i mi kao članice Rimskih evropskih banja, trudimo se da velnes i spa programa stalno usavršavamo i pratimo svetske inovacije kao jednog bitnog segmenta klaster programa turističke ponude Vrnjalke Banje. Vrnjačka Banja je najposećenija turistička destinacija u Srbiji, koja će ove godine brojiti preko 800 hiljda noćenja. Naš cilj je milion noćenja godišnje, i siguran sam da ćemo 2019. godine tu brojku i ostvariti. Drago mi je što su na ovom skupu prisutni predstavnici velnes i spa industrije iz deset zemalja, gde će i naši učesnici (Fakultet za hotelijerstvo i turizma i hotelijeri ) moći da čuju savremeni način vođenja velnes i spa programa, i da deo tog, čega nema u Vrnjačkoj Banji, implementiraju kroz svoje investicije. Posebno sam zahvalan Ministarstvu turizma, trgovine i telekomunikacija koje je zaista izdvojilo dosta sredstava za unapređenje banja. Godinama unazad se u banjski turizam nije ulagalo, koji je sam po sebi zasnovan na potencijalima koji treba da se kapitalizuju, koji treba da se iskoriste. Ovo ministarstvo, ova Vlada, predsednik Srbije Aleksandar Vučić su prepoznali interes banja u čitavom segmentu naše privredne delatnosti, i zaista je izdvojeno dosta sredstava da banje , kao i sama Vrnjačka Banja danas izgledaju ovako. Turizam je grana privrede koja pokreće druge privredne grane, pre svega poljoprivredu, saobraćaj, građevinu, ono što Srbiji nedostaje. Zato ovaj Forum smatram veoma bitnim za Vrnjačku Banju, jer mi se bavimo turizmom. Smatram ga bitnim za druge banje, koje su takođe bitne za turizma, ali smatram i za Srbiju, jer u donošenju odluka ovakvi skupovi svakako mogu dati neki doprinos. Ponosan sam što Vrnjačka Banja pre svega ima tradiciju, ima svoj istorijat, ima sve parametre koje je ispunila da postane deveta članica Asocijacije rimskih banja Evrope.Iako su sve ostale članice iz zemalja Evropske unije, želim da apostrofiram da Srbija još uvek nije članica Evropske unije, a Banja je pristupila ovoj asocijaciji. To daje nama veliki podstrek, veliku obavezu da nastavimo sa konstantim ulaganjima, povećavanjem standara u banjama“-izjavio je Boban Đurović. Moderator Foruma bila je Nataša Ranitović, predsednica Klastera zdravstvenog i spa turizma Srbije. Nakon pozdravnog dela, gosti su imali priliku da slušaju predavanja, koja su se sastojala iz četiri sesije:
1.Turistički proizvod zasnovan na rimskoj spa tradiciji, gde je moderator bila Nataša Ranitović, predsednica Klastera zdarvstvenog i spa turizma Srbije .
U prvom delu predavanja izlagali su Tobias Bielenstein, iz Nemačke, Direktor marketinga i suvlasnik EuropeSpa med& wellness GmbH, generalni direktor Roman Thermal Spas of Europe; zatim dr Marija Marić, arheolog iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Kraljevo. Ona je predstavila najnovija arheološka iskopavanja na Goču, u blizini Vrnjačke Banje, gde su pronađeni ostaci rimske kuće. Na lokalitetu su nađeni predmeti od bronze iz rimskog perioda, kao i cigle. U pitanju su ostaci temelja kuće, koja se nalazila u blizini reke. Po rečima arheologa Marije Marić, Vrnjačka Banja je prepuna lokaliteta sa ostacima iz rimskog perioda koji tek treba da se istraže; doc.dr Marija Belij, asistent na Geografskom fakultetu u Beogradu, na katedri za turizmologiju, Mirjana Čomić, direktor banje Laktaši i Anamarija Pažin , vlasnica brenda „Laurus Slow Spa“, čiji je koncept višestruko nagrađivan za inovacije u svetu velnesa, koja je predstavila način prirodnog podmlađivanja spojem recepata za negu iz antičkog perioda i savrmeneog. U pitanju je pro-age program koji se sastoji u detoksikaciji, promeni ishrane, prirodnim tretmanima. Prisutne pripadnice lepšeg pola imale su priliku i da dobiju recept za pro-age serum za koji je potrebno 10 ml hladno ceđenog ulja šljive i 2 kapi eteričnog ulja smilja.
2.Primeri dobre prakse, moderator prof.dr Snežana Štetin sa Visoke turističke škole iz Beograda.
3.Radionica na temu Spa menadžment, moderator Michael Wallace.
4.Turistički proizvod zasnovan na otomanskoj spa tradici, moderator Slaviša Jovanović, pomoćnik direktora Prolom banje.
Kao predavači učestvovali su: Michael Wallace iz Mađarske, direktor Danubius Health Spa Resorts i brand menadžer, predstavnik Nemačke Martin La Fontaine iz IONTO Health & Beautz GmbH, dva predstavnika iz Rumunije – Ioana Marian, predsednica rumunske Spa asocijacije i Cosmin Ciric, velnes menadžer u Terme Nord Bukurešt,Miroslava Taskova iz Bugarske iz BUBSPA (Bugarska unija balneologije i spa turizma), dr Željko Stakić, direktor instituta Čigota, Aleksandar Radošević iz Banje Vrućice i mnogi drugi.
N. P.