Geološki zavod Srbije i Opština Vrnjačka Banja udružili su snage na realizaciji dva značajna projekta.
Prvi projekat Geološkog zavoda Srbije, koji će finansirati Ministarstvo rudarstva i energetike, fokusiran je na valorizaciju prirodnih resursa u područjima gde to nije učinjeno. Ovaj projekat sistematski će istražiti geološku baštinu vrnjačkog kraja, hidrološke resurse, kvalitet voda i geološku istoriju. Cilj je kreiranje monografije koja će sadržati sveobuhvatnu analizu ovih potencijala.
Precizni podaci o kvalitetu voda i geološkim osobenostima biće ključni za održiv razvoj i planiranje. Po rečima pomoćnika direktora Geološkog zavoda Srbije, dr Dejana Barjaktarovića ova kratka monografija sadržaće podatke o geološkoj istoriji ovoga kraja, sa potencijalima područjima, kapacitetima i kvalitetom voda, i sve ono što u perspektivi može biti prihvatljivo.
Drugi projekat, od evropskog značaja, fokusiran je na urbanu geologiju. Ova inicijativa uključuje Vrnjačku Banju u mrežu gradova koji se bave detaljnim istraživanjima geoloških rizika i zaštite od prirodnih katastrofa.
„Da bi završili jednu podlogu koja se tiče geohazarda, kapaciteta voda, zaštite od zemljotresa i zaštite urbanog djela, takozvana urbana geologija, i na taj način bi Vrnjačka Banja ušla u sistem gradova Evrope. Do sada je uključen 41 grad, a iz Srbije će sigurno da idu Beograd i Vrnjačka Banja, dok ćemo za treći grad videti ko će da aplicira“, ističe Barjaktarović.
Projekti su od velikog značaja za Vrnjačku Banju i njena prirodna bogatstva.
„Ono što nas je posebno zainteresovalo je to što su oni doneli odluku da, pored grada Beograda, i Vrnjačka Banja u budućnosti ima urađenu urbanu geologiju. Pored novih saznanja za lokalnu samoupravu i ljude koji ovde žive, ovaj projekat će imati i veliki značaj za turizam. Saznaćemo koje su najstarije stene u Vrnjačkoj Banji i moći ćemo da to predstavimo kao jedan istorijat Vrnjačke Banje, ali ono što je posebno za nas, to su vode“, kaže Boban Đurović, predsednik opštine Vrnjačka Banja.
U okviru ovog projekta, biće izrađena karta ranljivosti, koja će jasno definisati potencijalno opasna područja, zone klizišta i seizmički aktivne zone. Ovi podaci su ključni za planiranje urbanog razvoja i preventivne mere kako bi se izbegli neželjeni događaji. Znanje o geološkim rizicima je ključno za bezbednost stanovništva i zaštitu infrastrukture.
„Geoturizam i sport predstavljaju jednu celinu koju povezujemo kroz tvining-projekte, a do njih smo došli zahvaljujući resursima koji su nam postali dostupni izgradnjom auto-puta u naseljenom mestu Štulac. Depresija dužine skoro 1,2 kilometra pruža ogroman prostor i potencijal za budući razvoj, pre svega u turističke svrhe, kao lokacija za sportski ribolov i uzgoj ribe. Osim toga, ovaj prostor može biti idealan za vodene sportove, poput kajakaškog sporta i otvara se mogućnost da na tim mirnim tihim vodama, imamo sportska takmičenja, pripreme i treninge“, dodaje Đurović.
Sledeće sedmice biće održan sastanak se direktorom Zavoda, kada će biti potpisani ugovori o realizaciji projekata.